Kthehu   Kreu > Vargmal > Antropologji
Anėtarėsohu Shėno gjithēka si tė lexuar


Pėrgjigju
 
Pėrdorimi i ēėshtjes Paraqitja
I vjetėr 28.12.2006, 03:03   #1
Shqipe
dykrenshe
 
Shqipe
 
Anėtarėsuar: 8.2006
Vendndodhja: Nė breshta, mes bredhave,

Punim Prejardhja e fiseve malazeze


Citim:
Marijana Bolice Kotoranina Opis Sandzakata Skadarskoga od godine 1614.

Li serviani o greci sono:
N. 50 Riovci commandata da Ivanis Rodognin 120. N. 360 Bielopaulichi comandata da Neneza Latinovich et Batrich Tomasevich 800. N. 270 Piperi commandata da Raoslav Bosidanov 700. N. 87 Bratonosich commandata da Stanoje Radognin 260. N. 90 Vassoevich commandata da Nicolla Hotasev e Late Loiof 280.
Del rito romano:
N. 490 Chuzzi Albanesi commandata Lale Drecalov et Neco Raizcov, gente bellicosissima et valorosissima 1500.
Sipas raportit, fiset Rovci, Palabardh (Bjellopavlliq), Piprraj, Bratonesi dhe Vasaj i takonin ritit "grek" apo "serb" qė nėnkupton ortodoks, por jo pėrkatėsi kombėtare greke apo serbe. Ndėrsa Kuēi ishte tėrėsisht njė fis katolik, qė nėnkupton pėrkatėsinė shqiptare pa asnjė dyshim.

http://www.montenet.org/2001/bozo2.html
================================================== ========


Citim:
Pošto je zemlja Skender Begova Đura Kastriotića potpala pod Turcima, tada je Draško predak bratstva Vukčevića, sa svoja tri brata pobjegao iz Lješa (današnja Albanija) kod Stevana Crnojevića ondašnjeg gospodara Zete.
Dobjeglu braću Stevan Crnojević je lijepo primio, dao im neka dobra-zemljište između rijeka Sitnice i Morače, a najstarijeg od braće Andriju postavio je za knjaza. Ovo zemljište nazvano je Lješkopolje po mjestu odakle su braća pobjegla (Lješ).
Fusha e Lezhės mori emrin nga banorėt e Lezhės qė u vendosėn aty prandaj nė sllavisht u quajt Ljeshkopolje, gjithashtu krahina e Lezhės (Ljeshanska nahija)

http://www.vukcevic.co.uk/istorija.htm
================================================== ========


Mali i Zi i Vjetėr pėrbėhej nga katėr krahina: Krahina e Katundeve, e Lezhės, e Lumit, dhe e Crmnicės. Nė sllavisht: Katunska, Ljeshanska, Rijeqka, Crmniqka nahija


Krahina e parė ka njė emėr tė pastėr shqip
Citim:
Kako zaključuje savremeni albanolog Idriz Ajeti, osnova riječi katun potiče od albanskog tun/d/, sa prvobitnim značenjem
me sa duket me kuptimin nga tund apo nga endet qė nė atė kohė ishte i pėrhapur gjysmė-nomadizmi tek popujt ballkanas
Kjo krahinė pėrbėhet nga kėto fise: Cetinje, Njegushi, Ēekliqi, Bjelice, Cuce, Ozriniqi, Pjeshivci, Zagaraq, Komani.

Cetinje
Citim:
Skok primjećuje da i od Vlaha Cetinske krajine, koji se spominju u izvorima, ni jedan ne nosi rumunsko ime, pa iz toga zaključuje da su ovi Vlasi već sasvim poslovenjeni
Autori pėrmend njė prani tė vllahėve nė fisin e Cetinjės, qė me kohė ishin sllavizuar, me sa shihet e tėrė Cetinja ka qenė fis vllah.

Njegushi Emri duhet tė rrjedhė nga njė emėr i zakonshėm vllah njeg. Gjithashtu njė vėllazėri e kėtij fisi kishte emėr vllah Herak
Citim:
Među njima Stepan, sin Nikšića, i Herak sin Vladice sigurno su "vlasi", zaključuje Filipović,f74 ali mora se naglasiti da su ovi Vlasi već poslovenjeni , sa vlaškim tragom u formaciji imena Herak, prema Skokovoj analizi vlaških imena
Ēekliqi
Citim:
Pored toga što se u kotorskim izvorima, koje je obradio Kovijanić, ne spominju ni Srbi ni Hrvati, već uz Turke i Slovene, najčešće Vlasi, veoma je značajno da se 1396. godine stanovnici Ćeklića sami iskazuju kao "Vlasi". U tom dokumentu oni izjavljuju: "Nos Nichola Grubsich, Cusich Manovich, Bacel Voanovich. Glava Hosrichnich, Vochotta Tolich, Vithoye Popovich, Petan Priboyevich, Biladin Vladoyevich, Vlaci".f58
Dokumenti tregon se Ēekliqi ishte fis vllah. Kėtu mė bėn bėn pėrshtypje dhe mbiemri Hosrichnich, (Ozriniq?)

Bjellice tingėllon si emėr sllav megjithėse sllavėt kanė bėrė shpesh herė edhe pėrkthime brutale, nga gjuhėt tjera nė sllavishte rast konkret ėshtė qyteti Argentaria nė Bosnje qė u pėrkthye Srebrenica.

Pjeshivci -- Pjeshivcėt e epėrm sipas kėtyre tė dhėnave kanė prejardhje nga Gruda ndėrsa pjesėtarėt e tjerė tė kėtij fisi kanė prejardhje nga njė familje e vjetėr Spani dhe janė vendas ose banorė tė hershėm.
Citim:
Najviše se namnožilo potomstvo od jednog uskoka, od kojeg vode porijeklo skoro sva srodna bratstva u Gornjim Pješivcima.f185 Po predanju, njihov predak Bogdan došao je u Pješivce iz plemena Gruda. Od njegovog brata Grujice namnožilo se albansko pleme Grude s kojima se "Gornji Pješivci i sada svoje i rođakaju".I za poneko staro bratstvo u Pješivcima govori se da su od Španja.U Pješivcima mogu se pratiti kontinuirani etnički procesi koji počinju slovenskom asimilacijom starog ilirsko-romanskog stanovništva, čiji se trag direktno očuvao i u imenima Špani - Pješivci
Komani mori emrin nga bjeshkėt e Komit nė rrėzė tė sė cilės jeton. Ekziston dhe fisi Koman nė Pukė qė thuhet se kanė prejardhje tė pėrbashkėt. Sipas traditės ky fis dimėronte me bagėti nė Pukė ndėrsa i kulloste bagėtinė gjatė verės nė Mal tė Zi afėr bjeshkėve tė Komit. Njėherė e njė kohė, njė pjesė e kėtij fisi mbeti pėrgjithmonė nė Pukė, pjesa tjetėr nė Mal tė Zi.


Krahina e Lumit pėrbėhet nga pesė fise, Kosieri, Dobrsko Selo, Ceklin, Ljuboten, Gragjani,

Ceklin ėshtė mė i madh se tė katėr fiset tjera sė bashku dhe pėrfshin mė shumė se gjysmėn e sipėrfaqes sė krahinės.
Citim:
Klimenti u Arbaniju i Ceklinjani u Crnu Goru na 'ode se blizika, ali s manje izjašnjenja
Sipas traditės janė fis me Kelmendas

Gragjani ka marrė emrin sipas fjalės grad (qytet), meqenėse popullėsia e qyteteve tė kėtij rajoni nė atė kohė pėrbėhej kryesisht nga tė romanizuarit, ky fis mund tė jetė fis jo-sllav, pėr tri fiset tjera ende nuk ka ndonjė tė dhėnė


Krahina e Lezhės ka njė numėr fisesh qė kanė emra me prejardhje jo-sllave apo shqiptare: Orasi; Štitari; Releza; Ćepetići; Progonovići; Buronje; Stanisaljići; "Pleme" Gradac; "selo" Gradac; Parci; Župa Gradačka; "Pleme" Draževina; Gornji Kokoti sa Lekićima; Farmaci ili Varmaci; Šteke ili Šteci; Kruse; Beri.


Krahina Cėrmnica me sa duket nuk ia vlen tė merremi me emrin por nuk pėrjashtohet mundėsia e prejardhjes shqiptare tė ndonjėrit nga kėto fise qė jatojnė aty: Podgor Dupilo Brčeli Gluhi Do Sotonici Limljani Boljevići
Citim:
To znači samo toliko da je među Srbima Dukljanima bila izvjesna skupina naroda, koja se zvala Hrvati..."f12 Petar Skok naziv predjela Crmnica - Crvnica, upravo "crvena zemlja", objašnjava kao "crnogorski kraj koji se lat. zove Croatia rubea u Dukljaninovoj Kronici".f13
================================================== ========


Popullėsi vllahe tė shpėrndarė nėpėr vise tė ndryshme tė vendit:
Citim:
Crnoj Gori, pored nahije Nikšić, 1477. godine navodi se i nahija Zeta - Bjelopavlići, sa četiri džemata Vlaha, koji su, kako je u nauci već pretpostavljeno, najvjerovatnije bili katuni.
Gornja Morača imala je svega jedan džemat Vlaha
Donja Morača sastojala se od dva džemata Vlaha
U defteru iz 1477. godine navode se Vlasi Rudina, sa 44 katuna i 1451 kućom, 189 neoženjenih i jednom udovicom
A kao manje grupacije Filipović dalje navodi Vlahe nahije Zeta ili Bjelopavlići sa 4 katuna i 149 kuća, Vlasi nahije Kukanj sa 6 katuna i 178 kuća, Vlasi Zupci sa 1 katunom i 108 kuća, Vlasi nahije Mataruge sa 3 katuna i 68 kuća, Vlasi Gornje Morače sa jednim katunom i 52 kuće, itd
Meqenėse fjala xhemat pėrkon me fjalėn katund, kemi kėto tė dhėna pėr vitin 1477:
Zeta: 4 katunde vllahe
Moraēa e epėrme: 1 katund vllah
Moraēa e poshtme: pėrbėhet nga 2 katunde vllehė qė dmth se nuk ka tjera katunde apo popullėsi nė atė vend.
Vlasi Rudina: 44 katunde vllahe me 1451 shtėpi
Kukanj 6 katunde
Zhupci 1 katund
Mataruga 3 katunde ishte i tėri fis vllah
Mbiemra tė zakonshėm vllehė nė kėtė pjesė janė: Kriči, Mataguži, Mataruge, Bukumiri, Mugosha, Shekullari, Burmazi, Goduni, Boljuni, kurse sufiksat vllehė janė -an, -oje, -ilo
================================================== ========


Shtatė Bjeshkėt: Palabardhi, Piprraj, Kuēi, Vasaj, Bratonesi, Moraēa, Rovci, 5 tė parat me prejardhje tė sigurt shqiptare, Moraēa kryesisht me prejardhje vllahe, ndėrsa Rovci me prejardhje tė dyshimtė.
Sipas traditės popullore shqiptare dhe malazeze kanė qenė 5 vėllezėr: Ozra Pipa, Vasa, Krasa dhe Oto, nga tė cilėt rrjedhin 5 fise, prej tyre 3 malazeze Ozriniqi, Piperi (Piprraj) dhe Vasojeviqi (Vasaj), dhe 2 fise shqiptare Krasniqi dhe Hoti.
Nė gojdhėna tjera kėta janė vetėm 3 vėllezėr prej tė cilve rrjedh Hoti, Piprraj dhe Ozriniqi, dhe dy vėllezėr tjerė pa ndonjė afėrsi me kėta tė parėt prej tė cilėve rrjedhin Krasniqi dhe Vasaj, megjithėse Qabej thotė se me Vasaj kanė qenė tė afėrt Nikajt nė Malėsinė e Gjakovės.
Pėr Palabardhėt ekziston gojdhėna se stėrgjyshi i tyre ishte Pal Bardhi, djalė i Lekė Dukagjinit, i cili u largua nga Dardania (rrethinat e Gjakovės) dhe u vendos nė fshatin Lluzhan nė Mal tė Zi, aty ku sot jeton ky fis.
Citim:
Naode se po krvi blizika: pleme Ocko u Arbaniju, plemena Čevsko i Pipersko u Crnu Goru i Brda.
Nė kėt rast Ocko dmth Hoti dhe Ēevsko ėshtė njė sinonim pėr Ozriniqin.

Emri Piprraj (Piperi) ka prejardhje jo sllave ashtu sikur emrat tjerė, Vasa nga emri Vasil, dhe Oto qė pėrdoret edhe tek gjermanėt anglezėt etj.
Citim:
I samo ime Piperi, kako sam već ukazao, nije južnoslovensko, kako je mislio Erdeljanović, već potiče od grčkog Filipos, lat. Philipus, reduplikacijom izvedeno od milja kao Pipo
Vllazėria Crnci tek Piperėt ka njė prejardhje vllahe ma gjasė nga fisi mė i hershėm Lluzhani:
Citim:
Toponimi u predjelu Crncima, glavnom sjedištu Lužana u oblasti plemena Pipera, kao što su Kapeš (caput, capitis - vrh, glavica), Mrgan (margo, inis - rub, međa), Kopilje (kopil, balkanska riječ), Cipitori (cippus - nadgrobni kamen), svjedoče o znatnijoj romanskoj komponeneti u etničkom sastavu Lužana,
Ndėrsa tek Vasojeviqėt janė dhe dy fise tjera me prejardhje vllahe, Bukumiri qė sot quhen Vukmiroviq, dhe Shekullari
Citim:
U Donjim Vasojevićima, u selu Lušcu postoje nekolike porodice s prezimenom Bukumiri, porijeklom iz Bratonožića.
Šekularci su većinom starinci, kako ocjenjuje Vešović.f255 Ako pak riječ sekular u našem jeziku potiče od latinskog pridjeva saecularis - "stoljetni", kako misli Skok,f256 a latinska riječ saeculum znači i "pokoljenje, naraštaj",f257
Bratonozhiqi pėrmendet pa sufixin sllav viq dhe del se ėshtė njė fis shqiptar me gjasė ka marrė emrin nga emri ilir Baton apo rrėnja e mėhershme Braton.
Citim:
U selu Capenico (Kupelnik) upisani su Marco Bratonese i Marco Bratonesso, što Đurđev opravdano ocjenjuje kao prvi, iako posredni spomen Bratonožića
http://www.montenegro.org.au/kulisicspiro.html
================================================== ========


Prejardhja e familjeve tė lashta ortodokse nė Zetė:
--nga malėsitė e Shqipėrisė sė veriut: 141 shtėpi (Koplik, Hot, Grudė, Shestan, Tuz)
--nga Shtatė Bjeshkėt: 151 ( Palabardhi, Bratonesi, Kuēi, Piprraj, Vasaj, kurse asnjė nuk ėshtė nga Rovci dhe Moraēa)
--nga fisi Spuzh (shqiptar) 1 shtėpi
--nga Mali i Zi i Vjetėr 234 shtėpi,
--nga Serbia 2 shtėpi (Terziq)
--nga Mataguzhėt e vjetėr (vlleh) 16 shtėpi

me prejardhje tė sigurt shqiptare 54%
me prejardhje vllahe 3%
me prejardhje malazeze tė cilėt janė kryesisht jo-sllavė 43%


http://www.montenegro.org.au/pravoslavni_zeta.html
================================================== ========


Pėrbėrja e popullėsisė nė Fushė tė Lezhės (Ljeshkopolje):
Mali i Zi i Vjetėr- 117 shtėpi
Muslimanė 7 shtėpi
Shtatė Bjeshkėt 7 shtėpi, prej tyre 2 nga Rovci
Lezhė 136 shtėpi
Banorė tė hershėm 35 shtėpi
nga Shqipėria 12 shtėpi
Zhablak 12
Tjera 30

me prejardhje tė sigurtė shqiptare -- 56%


http://www.montenegro.org.au/ljeskopolje.html
================================================== ========

Ndryshuar sė fundmi nga Shqipe : 25.3.2008 nė 03:07.

Shqipe nuk ėshtė nė linjė   Pėrgjigju duke cituar
I vjetėr 30.12.2006, 22:34   #2
Shqipe
dykrenshe
 
Shqipe
 
Anėtarėsuar: 8.2006
Vendndodhja: Nė breshta, mes bredhave,
Nė hartėn e Hercegovinės mė poshtė shohim se tė gjitha fiset e Hercegovinės ishin fise vllahe. Kėto fise shtriheshin nė tėrė Hercegovinėn si nė pjesėn qė sot ėshtė me Bosnje edhe nė atė nė Mal tė Zi. Karakteri i emrave tė bėn tė mendosh se pėrveq gjuhės vllahe flitej edhe ndonjė dialekt i ilirishtes i ngjashėm me shqipen.

Emri:  untitled.JPG
Shikimet: 187
Madhėsia:  70,3 KB

Emrat e fiseve:
Rixhani
Kojaviqi
Nikshiqi
Banjani
Borjani
Rudinjani
Bobani
Zhuroviqi
Maleshevci
Mirushiqi
Vitkoviqi
Miriloviqi
Predojeviqi
Zotoviqi
Vllahoviqi
Burmazi
Boljuni
Hrabreni
Hardomilliqi
Vojniqi
Pribinoviqi
Vllehėt e Epėrm


Stėrgjyshi i hershėm i fisit Maleshevski ishte Maleshi, njė emėr tipik shqip. Nė njė website serb thuhet se nga Hercegovina shkoi nė Maqedoni ku u gradua si vojvodė, prej ku vendoset nė Drenicė, ndėrsa pas humbjes sė Betejės sė Kosovės, kthehet pėrsėri nė Hercegovinė, nė katundin Malina (mal?).

Vendbanimi i parė i vėllazėrisė Jaramazi tė kėtij fisi ishte katundi Mirushė nė Hercegovinė.

Ndryshuar sė fundmi nga Shqipe : 29.1.2008 nė 17:59.

Shqipe nuk ėshtė nė linjė   Pėrgjigju duke cituar
I vjetėr 6.1.2007, 21:33   #3
Shqipe
dykrenshe
 
Shqipe
 
Anėtarėsuar: 8.2006
Vendndodhja: Nė breshta, mes bredhave,
Citim:
Predanje, naime, kaže da je neki Leka iz Klimenata došao u Ceklin preko Pipera gde se bio oženio nekom udovicom. I, od toga Leke, poreklom Klimente, su ceklinski Gornjani, a od sina iz prvog braka one Piperke, koga je ona sobom kao dovotka povela Leki, su ceklinski Donjani
Sipas traditės Lekė Kelmendi ka ardhė nė kėtė rajon shumė kohė mė parė, dhe Ceklinėt e poshtėm rrejdhin nga fėmijėt qė kishte me gruan e parė, ndėrsa Ceklinėt e epėrm rrejdhin nga fėmijėt qė kishte me gruan e dytė.

Ndryshuar sė fundmi nga Shqipe : 7.1.2007 nė 13:53.

Shqipe nuk ėshtė nė linjė   Pėrgjigju duke cituar
I vjetėr 7.1.2007, 13:59   #4
Shqipe
dykrenshe
 
Shqipe
 
Anėtarėsuar: 8.2006
Vendndodhja: Nė breshta, mes bredhave,
Citim:
Čeklić
Doseljenici iz Bosne, Jiriček ih spominje da su dokumentovano prvi puta 1381 bili napomenuti ime dolazi od imrna sveca Svetoga Thekla koji su bili katolici znači nisu bili srpskoga porijekla.
Emri i vjetėr i Ēekliqėve ka qenė Thekla, mund tė ketė lidhjen e saj me fjalėn thekėr apo thekė dhe kanė qenė katolikė tė ardhur nga Bosna.

Citim:
Crmnička Nahia

Ovo je veliko pleme blizu glave Skadarskoga jezera i zapadnog korita Rijeke ;Do 1878 god kao područijeje bilo veoma značajno pošto je djelilo plemena Crne gore sa Turskom .
Krvno su povezana sa Piperima i Vasojevićima.
Krahina e Cėrmnicės mban lidhjet e gjakut me Piprraj e Vasaj edhe meqė kėto dy tė fundit janė me prejardhje shqiptare, kjo krahinė ėshtė vetėm e sllavizuar.

http://p202.ezboard.com/fistorijabal...icID=125.topic
Shqipe nuk ėshtė nė linjė   Pėrgjigju duke cituar
I vjetėr 14.1.2007, 11:41   #5
Shqipe
dykrenshe
 
Shqipe
 
Anėtarėsuar: 8.2006
Vendndodhja: Nė breshta, mes bredhave,

Harta e Malit tė Zi


Ky ėshtė Mali i Zi, i mirėfilltė. Kjo ėshtė vetėm njė krahinė etnografike shqiptare ashtu si Malėsia e Madhe, Mirdita, Labėria, etj

Pėr nga vendi qi zanė nė shoqni renditen nė kte mėnyrė:
1 Ēetina
2 Njegushi
3 Thekla
4 Bardhaj
5 Cuce
6 Hosrikniqi
7 Pleshivi
8 Zagaraq
9 Komani

10 Krahina e Lleshit

11 Kosieri
12 Katun i Mirė
13 Ceklini
14 Lybeteni
15 Gjytetėsi

16 Krmnica me fiset e saj
Bashkėngjitur
 

Ndryshuar sė fundmi nga Shqipe : 14.1.2007 nė 12:18.

Shqipe nuk ėshtė nė linjė   Pėrgjigju duke cituar
Pėrgjigju


Pėrdorimi i ēėshtjes
Paraqitja

Veēoritė e botimit
Ēėshtjet e reja nuk lejohen
Pėrgjigjet nuk lejohen
Bashkėngjitjet nuk lejohen
Ndryshimi i shkrimeve nuk lejohet

vB code ėshtė hapur
Ndijėzat janė hapur
Kodi [IMG] ėshtė hapur
Kodi HTML ėshtė mbyllur

Tituj tė ngjashėm
Ēėshtja

Prejardhja e retoromanėve nga Shqipe nė danėn "Iliri"



Brezi kohor MG +1. Ora tani ėshtė 00:11.


vBulletin, Copyright ©2000 - 2009, Jelsoft Enterprises Ltd.
Vargmal © 2006 - 2009

Drejtbotimi: Respekto punėn e tjetrit. Lėnda e hasur kėtu mund tė pėrdoret nė ēdo mjet pėrcjellės, me kusht qė tė pėrmendet krijuesi dhe nyja pėrkatėse e faqes (ose vetėm kahu vargmal.org) ku gjendet lėnda e kopjuar. Nėse lėnda e hasur kėtu dėshirohet tė pėrdoret pėr arsye qė tejkalojnė drejtpėrdorimin dhe drejtbotimin, kėrkohet leje e posaēme nga mbajtėsi i tė drejtave tė lėndės.

Drejtpėrdorimi: Veē tė tjerash, ky log pėrmban dhe lėndė me tė drejta lentori, pėrdorimi i sė cilės nuk ėshtė miratuar gjithnjė gjegjėsisht nga mbajtėsi i tė drejtave. Megjithatė lėnda shtjellohet nė pėrpjekjen tonė pėr njohjen, kuptimin, bashkėfjalimin e arsimimin rreth ēėshtjeve qė kanė tė bėjnė me mjedisin, botėkuptimin, shkencėn, shoqėrinė njerėzore nė pėrgjithėsi dhe shoqėrinė shqiptare nė veēanti. Mendojmė se ky pėrbėn pėrdorim tė drejtė ndaj lėnde me tė drejta lentori, siē ky parashikohet nė Ligjin nr.9380, dt.28.4.2005, Nenet 9, 26, 27. Nė lidhje me ēka pararendi, paraqitja kryhet pa pėrfitim tregtar ndaj atyre qė kanė shprehur interes tė mėparshėm pėr marrje dijenish pėr arsye kėrkimore, arsimore a pėrdorimi vetjak nė pėrputhje ligjin.

0,14984S / 11KR