| | #1 | |||||||||||||||
| dykrenshe Anėtarėsuar: 8.2006 Vendndodhja: Nė breshta, mes bredhave, | |
|
Marijana Bolice Kotoranina Opis Sandzakata Skadarskoga od godine 1614. Li serviani o greci sono: N. 50 Riovci commandata da Ivanis Rodognin 120. N. 360 Bielopaulichi comandata da Neneza Latinovich et Batrich Tomasevich 800. N. 270 Piperi commandata da Raoslav Bosidanov 700. N. 87 Bratonosich commandata da Stanoje Radognin 260. N. 90 Vassoevich commandata da Nicolla Hotasev e Late Loiof 280. Del rito romano: N. 490 Chuzzi Albanesi commandata Lale Drecalov et Neco Raizcov, gente bellicosissima et valorosissima 1500. |
|
Poto je zemlja Skender Begova Đura Kastriotića potpala pod Turcima, tada je Drako predak bratstva Vukčevića, sa svoja tri brata pobjegao iz Ljea (dananja Albanija) kod Stevana Crnojevića ondanjeg gospodara Zete. Dobjeglu braću Stevan Crnojević je lijepo primio, dao im neka dobra-zemljite između rijeka Sitnice i Morače, a najstarijeg od braće Andriju postavio je za knjaza. Ovo zemljite nazvano je Ljekopolje po mjestu odakle su braća pobjegla (Lje). |
| Kako zaključuje savremeni albanolog Idriz Ajeti, osnova riječi katun potiče od albanskog tun/d/, sa prvobitnim značenjem |
| Skok primjećuje da i od Vlaha Cetinske krajine, koji se spominju u izvorima, ni jedan ne nosi rumunsko ime, pa iz toga zaključuje da su ovi Vlasi već sasvim poslovenjeni |
| Među njima Stepan, sin Nikića, i Herak sin Vladice sigurno su "vlasi", zaključuje Filipović,f74 ali mora se naglasiti da su ovi Vlasi već poslovenjeni , sa vlakim tragom u formaciji imena Herak, prema Skokovoj analizi vlakih imena |
| Pored toga to se u kotorskim izvorima, koje je obradio Kovijanić, ne spominju ni Srbi ni Hrvati, već uz Turke i Slovene, najčeće Vlasi, veoma je značajno da se 1396. godine stanovnici Ćeklića sami iskazuju kao "Vlasi". U tom dokumentu oni izjavljuju: "Nos Nichola Grubsich, Cusich Manovich, Bacel Voanovich. Glava Hosrichnich, Vochotta Tolich, Vithoye Popovich, Petan Priboyevich, Biladin Vladoyevich, Vlaci".f58 |
| Najvie se namnoilo potomstvo od jednog uskoka, od kojeg vode porijeklo skoro sva srodna bratstva u Gornjim Pjeivcima.f185 Po predanju, njihov predak Bogdan doao je u Pjeivce iz plemena Gruda. Od njegovog brata Grujice namnoilo se albansko pleme Grude s kojima se "Gornji Pjeivci i sada svoje i rođakaju".I za poneko staro bratstvo u Pjeivcima govori se da su od panja.U Pjeivcima mogu se pratiti kontinuirani etnički procesi koji počinju slovenskom asimilacijom starog ilirsko-romanskog stanovnitva, čiji se trag direktno očuvao i u imenima pani - Pjeivci |
| Klimenti u Arbaniju i Ceklinjani u Crnu Goru na 'ode se blizika, ali s manje izjanjenja |
| To znači samo toliko da je među Srbima Dukljanima bila izvjesna skupina naroda, koja se zvala Hrvati..."f12 Petar Skok naziv predjela Crmnica - Crvnica, upravo "crvena zemlja", objanjava kao "crnogorski kraj koji se lat. zove Croatia rubea u Dukljaninovoj Kronici".f13 |
|
Crnoj Gori, pored nahije Nikić, 1477. godine navodi se i nahija Zeta - Bjelopavlići, sa četiri demata Vlaha, koji su, kako je u nauci već pretpostavljeno, najvjerovatnije bili katuni. Gornja Morača imala je svega jedan demat Vlaha Donja Morača sastojala se od dva demata Vlaha U defteru iz 1477. godine navode se Vlasi Rudina, sa 44 katuna i 1451 kućom, 189 neoenjenih i jednom udovicom A kao manje grupacije Filipović dalje navodi Vlahe nahije Zeta ili Bjelopavlići sa 4 katuna i 149 kuća, Vlasi nahije Kukanj sa 6 katuna i 178 kuća, Vlasi Zupci sa 1 katunom i 108 kuća, Vlasi nahije Mataruge sa 3 katuna i 68 kuća, Vlasi Gornje Morače sa jednim katunom i 52 kuće, itd |
| Naode se po krvi blizika: pleme Ocko u Arbaniju, plemena Čevsko i Pipersko u Crnu Goru i Brda. |
| I samo ime Piperi, kako sam već ukazao, nije junoslovensko, kako je mislio Erdeljanović, već potiče od grčkog Filipos, lat. Philipus, reduplikacijom izvedeno od milja kao Pipo |
| Toponimi u predjelu Crncima, glavnom sjeditu Luana u oblasti plemena Pipera, kao to su Kape (caput, capitis - vrh, glavica), Mrgan (margo, inis - rub, međa), Kopilje (kopil, balkanska riječ), Cipitori (cippus - nadgrobni kamen), svjedoče o znatnijoj romanskoj komponeneti u etničkom sastavu Luana, |
|
U Donjim Vasojevićima, u selu Lucu postoje nekolike porodice s prezimenom Bukumiri, porijeklom iz Bratonoića. ekularci su većinom starinci, kako ocjenjuje Veović.f255 Ako pak riječ sekular u naem jeziku potiče od latinskog pridjeva saecularis - "stoljetni", kako misli Skok,f256 a latinska riječ saeculum znači i "pokoljenje, narataj",f257 |
| U selu Capenico (Kupelnik) upisani su Marco Bratonese i Marco Bratonesso, to Đurđev opravdano ocjenjuje kao prvi, iako posredni spomen Bratonoića |
| | #2 |
| dykrenshe Anėtarėsuar: 8.2006 Vendndodhja: Nė breshta, mes bredhave, | Nė hartėn e Hercegovinės mė poshtė shohim se tė gjitha fiset e Hercegovinės ishin fise vllahe. Kėto fise shtriheshin nė tėrė Hercegovinėn si nė pjesėn qė sot ėshtė me Bosnje edhe nė atė nė Mal tė Zi. Karakteri i emrave tė bėn tė mendosh se pėrveq gjuhės vllahe flitej edhe ndonjė dialekt i ilirishtes i ngjashėm me shqipen. Emrat e fiseve: Rixhani Kojaviqi Nikshiqi Banjani Borjani Rudinjani Bobani Zhuroviqi Maleshevci Mirushiqi Vitkoviqi Miriloviqi Predojeviqi Zotoviqi Vllahoviqi Burmazi Boljuni Hrabreni Hardomilliqi Vojniqi Pribinoviqi Vllehėt e Epėrm Stėrgjyshi i hershėm i fisit Maleshevski ishte Maleshi, njė emėr tipik shqip. Nė njė website serb thuhet se nga Hercegovina shkoi nė Maqedoni ku u gradua si vojvodė, prej ku vendoset nė Drenicė, ndėrsa pas humbjes sė Betejės sė Kosovės, kthehet pėrsėri nė Hercegovinė, nė katundin Malina (mal?). Vendbanimi i parė i vėllazėrisė Jaramazi tė kėtij fisi ishte katundi Mirushė nė Hercegovinė. |
| Ndryshuar sė fundmi nga Shqipe : 29.1.2008 nė 17:59. | |
| | |
| | #3 | |
| dykrenshe Anėtarėsuar: 8.2006 Vendndodhja: Nė breshta, mes bredhave, | Citim:
| |
| Ndryshuar sė fundmi nga Shqipe : 7.1.2007 nė 13:53. | ||
| | |
| | #4 | ||
| dykrenshe Anėtarėsuar: 8.2006 Vendndodhja: Nė breshta, mes bredhave, | Citim:
Citim:
http://p202.ezboard.com/fistorijabal...icID=125.topic | ||
| | |
| | #5 |
| dykrenshe Anėtarėsuar: 8.2006 Vendndodhja: Nė breshta, mes bredhave, | Harta e Malit tė ZiKy ėshtė Mali i Zi, i mirėfilltė. Kjo ėshtė vetėm njė krahinė etnografike shqiptare ashtu si Malėsia e Madhe, Mirdita, Labėria, etj Pėr nga vendi qi zanė nė shoqni renditen nė kte mėnyrė: 1 Ēetina 2 Njegushi 3 Thekla 4 Bardhaj 5 Cuce 6 Hosrikniqi 7 Pleshivi 8 Zagaraq 9 Komani 10 Krahina e Lleshit 11 Kosieri 12 Katun i Mirė 13 Ceklini 14 Lybeteni 15 Gjytetėsi 16 Krmnica me fiset e saj |
| Ndryshuar sė fundmi nga Shqipe : 14.1.2007 nė 12:18. | |
| | |
![]() |
| Pėrdorimi i ēėshtjes | |
| Paraqitja | |
| |
Tituj tė ngjashėm |
| Ēėshtja |
| Prejardhja e retoromanėve nga Shqipe nė danėn "Iliri" |